OSTVARENI PROGRAMI
U 2004. GODINI

 

 

DANI MAĐARSKE DRAME I KAZALIŠTA

Zagreb, veljača – ožujak 2004.
Suorganizatori: Mađarski centar ITI,Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu,
Odsjek
hungarologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Dani mađarske drame i kazališta nastavak su programa predstavljanja stranih drama i njihovih autora te kazalištaraca zemlje-gosta u Zagrebu. Do sada smo, tijekom pet godina postojanja ovog programa, ostvarili Dane škotske, velške, austrijske i talijanske drame i kazališta.
Sam program Dana mađarske drame i kazališta odvijao se u nekoliko odijeljenih segmenata kroz dva mjeseca zbog nemogućnosti svih sudionika da budu u isto vrijeme u Zagrebu. Kako je koncepcija programa osmišljena kao zbir samostalnih cjelina, njegova segmentacija nije naštetila konačnom rezultatu cjelokupne programske ideje.

Program

• Redateljsko-glumačka radionica mađarskog kazališnog redatelja Atille Beresa (1971) pod naslovom Kreiranje uloge i iščitavanje teksta “između redova” na ADU.
• Predavanje Petera Fabrija, teatrologa i redatelja iz Mađarske,
o današnjem trenutku mađarskog kazališta i drame održano u Vili Arko, Basaričekova 24.
• Objavljivanje knjige Nova mađarska drama (priredila Franciska Ćurković Major, docentica na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) u kojoj je predstavljeno pet drama suvremenih mađarskih dramatičara (Ákos Németh, Andor Szilágyi, Zsolt Pozsgai, János Háy i György Spiró).


30. SVJETSKI KONGRES ITI-ja

28. svibnja – 4. lipnja 2004. Tampico, Meksiko

Hrvatsku delegaciju na Kongresu vodila je predsjednica Hrvatskoga ITI-ja, Željka Turčinović, a ostali članovi delegacije bili su Želimir Mesarić (Theatre Education and Training Committee), Jasen Boko (International Playwrights' Forum), Vitomira Lončar (New Project Group), Lary Zappia (Dramatic Theatre Committee) i Gordana Ostović (Committee of Cultural Identity and Development).





Želimir Mesarić i Željka Turčinović na Kongresu u Meksiku




Naša delegacija zapažena je kao izrazito aktivna i djelatna sudjelujući izravno u radu odbora svojim prijedlozima projekata koji u svakom segmentu uključuju Hrvatsku u međunarodnu kazališnu suradnju. Veliku pozornost Hrvatska je privukla i svojim knjigama i publikacijama (Different Voices – Eight Contemporary Croatian Plays, Croatian Drama and Theatre, Guide to Croatian Dance i dr.).
Željka Turčinović izabrana je u Izvršni odbor Svjetskog ITI-ja (EXCOM).
Osim radnog dijela Kongresa, Hrvatska je sudjelovala u dva projekta koji su bili sastavni dio programa Kongresa.

Plesni projekt Šanse i izazovi
• Nastupio je mladi i daroviti plesač, OGNJEN VUČINIĆ (1982). Projekt je bio dio ceremonije svečanog zatvaranja Kongresa. Naš plesač prepoznat je kao jedan od najboljih sudionika tog projekta, o čemu svjedoče i pozivi iz Cipra, Meksika i SAD–a.

Promocija hrvatskih dramatičara
• Javno čitanje drame Elvisa Bošnjaka Nosi nas rijeka na španjolskom jeziku koju je režirala Nenni Delmestre s meksičkim glumcima. Publiku su sačinjavali sudionici Kongresa i predstavnici mek-sičke kazališne zajednice.





Javno čitanje drame Elvisa Bošnjaka Nosi nas rijeka u Meksiku




MEĐUNARODNA DRAMSKA KOLONIJA

Od teksta do predstave
Motovun, srpanj 2004.

Dramska kolonija jedan je u nizu atraktivnih i korisnih programa Hrvatskog centra ITI-ja. Pokrenuta je 1999. godine, a namijenjena je hrvatskim i stranim dramatičarima s ciljem provjere sceničnosti njihovih drama u obliku javnog čitanja, prema modelu koji se koristi u američkom O'Neil Centeru u Hartfordu.
Hrvatska strana predstavlja mlade i još neafirmirane dramske pisce dajući im priliku da rade na postavljanju teksta s profesionalnim glumcima i redateljima, dok strani gosti Kolonije kroz izabrani dramski tekst predstavljaju svoju recentnu dramsku književnost. Javna čitanja imaju ambijentalne značajke jer se uprizorenja događaju u živopisnim vanjskim prostorima srednjovjekovnog istarskog gradića Motovuna. “Predstave“ se izvode bez scenografije i kostimografije, a glumci tekstove drže u rukama.
Temelj suradnje Hrvatske i stranih zemalja u Koloniji jest reciprocitet pa su tako naši suvremeni pisci i njihove drame predstavljeni u SAD-u, Češkoj, Slovačkoj, Indiji, Meksiku, Grčkoj i Čileu – zemljama čiji su predstavnici prethodno sudjelovali u radu Kolonije.
Naš Centar realizira program Kolonije u suradnji s nacionalnim ITI-centrima te Akademijom dramske umjetnosti iz Zagreba.
Ostvarena interakcija domaćih i stranih pisaca i redatelja u Koloniji otvara mostove kazališne suradnje, a kroz oblik work in progress rada na tekstu, mladi pisci stječu iskustvo metamorfoze literarnog teksta u kazališni komad.

U šestoj godini postojanja Kolonije izvedena su tri teksta:

HRVATSKA
Lana Šarić: DUPIN, RAK I LASTAVICA
Redateljica: STEPHANIE JAMNICKY
Glumci: Ana Marija Bokor, Maja Katić, Duško Modrinić, Tomislav Kvartuč




Javna izvedba Dupina, raka i lastavice Lane Šarić



GRČKA Hrisa Spilioti: TKO JE OTKRIO AMERIKU?
Redatelj: LARY ZAPPIA
Glumice: Ana Begić i Leonora Surian
Ana Begić i Leonora Surian u javnoj izvedbi teksta




Tko je otkrio Ameriku Hrise Spilioti



INDIJA
Rajeev Naik: ŠTO ĆEMO SA SATHEOM?
Redatelj: BORNA ARMANINI
Glumci: Alex Đaković i Karin Frohlich




Javna izvedba teksta Što ćemo s Satheom? Rajeeva Nailka




FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA

Zagreb, rujan 2004.

Centar je organizirao drugi Festival svjetskog kazališta, čiji su izbornici bili Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan. Na programu su bile predstave uglednih europskih kazališnih redatelja Luca Bondyja, Pjotra Fomenka, Reze Gabriadzea, Andriyja Zholdaka, Françoisa-Michela Pesentija i Rimasa Tuminasa.


PROMOCIJA HRVATSKIH DRAMATIČARA U SVIJETU

Program promocije hrvatskih dramatičara međunarodni je program Centra čija je svrha promoviranje novih dramskih tekstova i autora ali i scenske kulture uopće. Riječ je o dvosmjernoj kulturnoj razmjeni koja s jedne strane služi kao promocija novih kvalitetnih hrvatskih drama koje bi mogle zainteresirati kazališta zemlje partnera i rezultirati scenskom izvedbom, a s druge strane kao prilika za upoznavanje hrvatskih kazalištaraca s novim dramskim djelima stranih autora.
Svake godine ovaj se projekt radi u suradnji s po jednom odabranom zemljom. Ove godine to su bili Indija i Meksiko.



SEMINAR CROATIA – INDIA THEATRE, PUME,

25. siječnja – 3.veljače 2004.

• Javno čitanje drame Filipa Šovagovića Cigla na marathiju.
• Popratno predavanje o hrvatskoj drami i kazalištu održao je Jasen Boko.


30. SVJETSKI KONGRES ITI-ja, TAMPICO, MEKSIKO

• Javno čitanje drame Elvisa Bošnjaka Nosi nas rijeka na španjolskom jeziku u režiji Nenni Delmestre.

SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA, KONGRESIMA I FESTIVALIMA, 2004.

1. SEMINAR CROATIA – INDIA, PUME, siječanj
Sudionik: Jasen Boko

2. SIMPOZIJ MARIN DRŽIĆ, DUBROVNIK I RENESANSA, WASHINGTON, travanj
Sudionici: Lada Čale Feldman, Marin Gozze

3. 30. KONGRES ITI-ja, Tampico, Meksiko, svibanj
Sudionici: Jasen Boko, Vitomira Lončar, Želimir Mesarić, Gordana Ostović, Željka Turčinović, Lary Zappia

4. SASTANAK EXCOMA, Pariz, FRANCUSKA, listopad,
Sudionica: Željka Turčinović

5. SASTANAK IDC, TALLIN, ESTONIJA, studeni
Sudionica: Željka Turčinović

6. MEĐUNARODNA KAZALIŠNA KONFERENCIJA, Actor – Athlete of the Heart, GHENT, BELGIJA, studeni
Sudionica: Ivica Boban




PUBLIKACIJE, ČASOPISI, MONOGRAFIJE u 2004.


1. HRVATSKA DRAMA I KAZALIŠTE/ CROATIAN DRAMA AND THEATRE 9/10
Urednik: HRVOJE IVANKOVIĆ




Bilten Hrvatska drama i kazalište tiska se na hrvatskom i engleskom jeziku, i predstavlja jedno od temeljnih izdanja Hrvatskog centra ITI-ja. Uz kritički pregled dviju prethodnih kazališnih sezona, dvobroj 9/10 donio je i druge, već uobičajene rubrike, u kojima se predstavljaju novi dramski uratci hrvatskih pisaca, detaljan opis dvogodišnjih aktivnosti Centra (programi, publikacije, časopisi i knjige), osnovni podaci o ITI-ju, repertoari hrvatskih kazališta, popis nove teatrološke literature izdane u Hrvatskoj te info s adresama domaćih kazališta, kulturnih institucija i udruga.



2. KAZALIŠTE, 17/18 i 19/20, časopis za kazališnu umjetnost
Urednica: ANA LEDERER




Prvi dvobroj u ovoj godini, osim stalnih rubrika (premijere, festivali, vox histrionis... ) znakovitih za koncepciju časopisa koji izlazi već sedmu godinu, donosi portret ukrajinskog redatelja Andriyja Zholdaka, zatim teorijski blok o tematskim i stilskim posebnostima hrvatske drame i kazališta, istraživački esej o južnoafričkom kazalištu devedesetih, bizarne anegdote o kazališnom životu te nove drame Dubravka
Mihanovića i Darka Lukića.
Drugi dvobroj donosi priloge o odabranim premijerama iz druge polovice 2004., s naglaskom na kritičko-informativne osvrte o domaćim i inozemnim festivalima, razgovore s redateljima Rimasom Tuminasom i Lucom Bondyjem, te teorijski blok o feminističkim teorijama kazališta kojeg je uredila Lada Čale Feldman. Broj također obiluje stručnim recenzijama novih teatroloških i monografskih izdanja (čak jedanaest), a donosi i nove drame Edwarda Albeeja, Jona Fossea i Conora McPhersona.
Za Kazalište pišu B. Munjin, J. Boko, D. Špišić, P. Marinković, Ž. Turčinović, A. Šovagović Despot, M. Fleishman, M. Petranović.
A. Lederer, L. Ljubić, L. Čale Feldman, H. Ivanković, A. Car Mihec, M. Tatarin, D. Crnojević Carić, G. Muzaferija, S. Kodrić, N. Vagapova, F. Galvez, S. Nikčević, D. Gašparović, T. Kosi, M. Babiak,
K. Bakija, N. Batušić, T. Pavković, O. Prohić, I. Paulus, D. Ruždjak Podolski, D. Mojaš. A. Burić, D. Torjanac, T. Gašparović, D. Lukić,
Z. Heršak, S. Bennett, B. Hećimović. Uredništvo: Željka Turčinović, Pavo Marinković, Ozren Prohić Savjet časopisa: Pero Kvrgić, Ivica Kunčević, Dubravko Jelačić
Bužimski, Miro Gavran



3. KRETANJA 2, časopis za plesnu umjetnost
Urednica: IVA NERINA SIBILA




Ovaj broj objavljuje temat o butu, razgovore s plesnim kritičarima i umjetnicima, plesne studije, kritičke osvrte na premijer-ne plesne predstave po izboru uredništva, blok o pedesetoj obljetnici Škole suvremenog plesa Ane Maletić, te recenzije odabranih knjiga o plesu.
Uredništvo: Maja Đurinović, Nataša Govedić, Katja Šimunić, Željka Turčinović



BRANK
A CVITKOVIĆ –
TRIDESE
T GODINA UMJETNIČKOG DJELOVANJA




Biblioteka časopisa “Kazalište”, knjiga 1 Urednica: ANA LEDERER U monografiji pišu Eliza Gerner, Vladimir Gerić, Branislav Glumac, Miro Gavran, Zlatko Vitez i Ana Lederer