MIRUJ, MIRUJ, SRCE MOJE
- komedija -
TEMA: ljubavna priča iz sredine 19. st. u Osijeku
BROJ LIKOVA: 12 (9 muških i 3 ženska)
BROJ ČINOVA: 2
MJESTO ZBIVANJA: Osijek
VRIJEME ZBIVANJA: sredina 19. stoljeća
GODINA NASTANKA DJELA: 2000.
KRATAK SADRŽAJ:
Ova komedija, mogući musical i ljubavna priča događa se u Osijeku, sredinom 19.
stoljeća. To je doba ilirizma i prelamanja društveno-povijesnih silnica u Hrvatskoj.
Pinterović je osječki proizvođač svile, rodo- ljubni ilirac, čiji brat mađaron
živi u Zagrebu, a Pajo Kolarić je narodnjak. U javnom životu dominiraju Nijemci
i Mađari. Trenutno su u vojarni mađarski honvedi koji strepe od dolaska bana Jelačića,
oslobođenja i priključenja Slavonije Hrvatskoj. To je širi, društvenopolitički
okvir priče. U prvom planu su Pajo, Pinterovićeva kći Katica i mađarski oficir
Šandor koji udvara Katici, ali noći provodi s Evom, suprugom njegovog pretpostavljenog.
Katičini roditelji priželjkuju Šandora za zeta. Šandoru uspije šarmirati Katicu
koja se iskreno zaljubljuje u njega, ali ubrzo shvaća kako je oficiru, ženskarošu
i kartašu poslužila tek kao zabava i da ju je, zapavši u kartaške dugove, pokušao
i materijalno iskoristiti. Kada sve izbije na vidjelo, Šandora pretpostavljeni
pošalje u prekomadu a suprugu na selo. Katica ostaje povrijeđena, a Pajo neženja.
Pajo će svoju tugu pretočiti u niz pjesama koje danas pamtimo i pjevamo kao starogradske
pjesme.
SMRTNA URA
- dramska kronika -
TEMA: II. svjetski rat u Baranji
BROJ LIKOVA: 19 (15 muških, 4 ženska)
BROJ ČINOVA: 2
MJESTO ZBIVANJA: krčma u B. Manastiru
VRIJEME ZBIVANJA: od 1941. do 1945.
GODINA NASTANKA DJELA: 1987.
KRATAK SADRŽAJ:
Radnja ove drame događa se u Baranji (višenacionalna sredina) za vrijeme II. svjetskog
rata kada su Baranjom prošle tri vojske: mađarski honvedi 41., njemačka vojska
43. te partizani i ruska vojska krajem 44., što je popraćeno i odgovarajućom scenografijom/ikonografijom
krčme u kojoj se izmjenjuju predstavnici aktualne vlasti, zajedno, s onima koji
joj služe.
Dramom se želi pokazati da vojske dolaze i prolaze, a u Baranji ostaju živjeti
oni koji su u njoj od davnine živjeli. Kako sačuvati čist obraz, u danima ratnih
iskušenja, kada padaju krinke s lica...
Drama je praizvedena 1. veljače 1989. u Zagrebu na stalnoj sceni RANS-a (ansambl
HNK).
ZLATOUSTI ili TUŽNI DOM HRVATSKI
- povijesno-politička drama -
TEMA: Strossmayer
BROJ LIKOVA: 29 (21 muški, 8 ženskih)
BROJ ČINOVA: 2
MJESTO ZBIVANJA: Đakovo, Zagreb, Beč, Vatikan, Rim, Krapinske Toplice
VRIJEME ZBIVANJA: 1849.-1892.
GODINA NASTANKA DJELA: 1997.
KRATAK SADRŽAJ:
Ovo je drama o biskupu J. J. Strossmayeru, jednom od nekolicine najznačajnijih
ljudi II. polovice 19. stoljeća, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. On je u
drami u središtu pozornosti, kao kamen ubačen u vodu koja se potom širi koncentričnim
kružnicama, pa se uz njega javljaju i druge, za hrvatsku priliku, kulturu, obrazovanje,
vjeru i tsl. izuzetno značajne osobe, kao što su: Jelačić, Starčević, Mažuranić,
Rački, Papa Pio IX., Car Franjo Josip, Kršnjavi, Kvaternik, Šokčević, Liszt, Krež-
ma...
Strossmayer je prikazan i kao punokrvna, "privatna" osoba sa svojim ljudskim vrlinama
i slabostima.
Drama je praizvedena 4. veljače 1995. u HNK u Osijeku.
BIOGRAFIJA:
Stjepan Tomaš (Nova Bukovica kraj Slatine) završio je gimnaziju
u Našicama i Filozofski fakultet u Zagrebu. Živi i radi u Osijeku. Piše pripovijetke,
romane i drame, za djecu i odrasle. Dosad je objavio devetnaest knjiga: trinaest
za odrasle i šest za djecu. Više je puta nagrađivan. Naj- uglednije su nagrade
"Grigor Vitez", 1978, za najbolju dječju knjigu te Nagrada "K.
S. Gjalski", 2001, za knjigu pripovijedaka "Odnekud dolaze sanjari".
Objavio je knjigu Drame (četiri teksta), od kojih su dva izvedena: Smrtna ura
1989. u Zagrebu, a Zlatousti ili tužni dom hrvatski u HNK-u Osijek, 1995. U
program HNK-a Osijek za 2002. godinu, uvrš- tena je drama iz zbirke: Lov na
vješticu.
ADRESA:
Stjepan Tomaš, 31000 Osijek, Jahorinska 47, tel. 031/303 662
(kućni), 031/221 113 (posao), fax: 031/221 380 (Županijski ured za prosvjetu
i kulturu)