LUTRIJA IMPERATORA AUGUSTUSA
- komedija -
BROJ LIKOVA: 4 ženska i 7 muških
BROJ ČINOVA: 3 (+ prolog)
MJESTO ZBIVANJA: soba u potkrovlju i predsjednička palača
VRIJEME ZBIVANJA: današnje
GODINA NASTANKA DJELA: 1984.
KRATAK SADRŽAJ:
Koristeći se imenom i autoritetom imperatora Augustusa, državni činovnici provode "savršenu" podjelu vlasti. Na državnoj lutriji, čije izvlačenje prenosi televizija, izvlače se ministri u Vladi. Naravno, izvučene osobe potpuno su neprikladne za poslove koje bi trebale obavljati. Mandat im traje godinu dana i za čitavo to vrijeme uživaju apsolutni imunitet. Na kraju se saznaje da je čitava lutrija zapravo namještena, kako bi državni vrh i dalje imao svu vlast. U drami se parodira pojam demokracije, jer iako je lutrija u osnovi demokratska "igra", kandidati su unaprijed izabrani.
Djeloje praizvedeno u Narodnom kazalištu "AugustCesarec" u Varaždinu 1992. godine.
HERETIK
- drama -
TEMA: sukob individuuma i totalitarne organizacije
BROJ LIKOVA: 21 (19 muških, 2 ženska)
BROJ ČINOVA: 20 scena
MJESTO ZBIVANJA: Castello Sant'Angelo u Rimu, Split, londonski dvor Jamesa I.
VRIJEME ZBIVANJA: 1624., 1603., 1615. i 1921.
GODINA NASTANKA DJELA: 1967./1968.
KRATAK SADRŽAJ:
Splitski nadbiskup i primas Croatiae Marcus Antonius de Dominis optužen je i utamničen u Tvrđavi Sant-Angelo zbog hereze. Dolazi papa Urban VIII., a kako se heretik ne pokaje, predaje ga inkviziciji, Za inkvizitora imenuje kardinala Scaglia, pravednika, koji se ustručava to prihvatiti. Kao pomoćnica u istrazi je dodijeljena Scagliji sestra Fides, koju su već jezuiti u Splitu podmetnuli za doušnicu nadbiskupu i koja je s njim živjela. U istrazi se obnavljaju prizori iz Splita i sukobi de Dominisa s Rimom. On u nemilosti piše glavno djelo De republica ecclesiastica, u kojem ustaje protiv papinskog apsolutizma kao uzroka šizme i želi Europu izgraditi na načelu tolerantnosti. Scaglia se preobražava u tvrdog Rimljanina smatrajući Dominisovu herezu pogubnom za rimsku crkvu, a Fides mu postaje ljubavnicom. Drama završava Dominisovom smrću, prokletstvom i paljenjem njegovih spisa.
Drama je praizvedena 1969. u HNK u Zagrebu, zatim izvedena na Festivalu jugoslavenskih kazališta u Novom Sadu te na Dubrovačkim ljetnim igrama. Nagrađena je u Novom Sadu. Prevedena je na engleski jezik.
NA ATOMSKOM OTOKU
- drama -
TEMA: sukob diktatora i slobodara, zaoštren oko gradnje atomske bombe koja može uništiti svijet
BROJ LIKOVA: 9 (7 muških, 2 ženska), puk, vojnici
BROJ ČINOVA: 3
MJESTO ZBIVANJA: otok blizu neimenovane zemlje
VRIJEME ZBIVANJA: sadašnje
GODINA NASTANKA DJELA: 50-ih godina, objavljen 1959.
KRATAK SADRŽAJ:
Znanstvenici i Dolores, glumica i diktatorova metresa, na otoku, gdje se gradi superbomba, očekuju dolazak vođa pobune koja je srušila starog diktatora. Najprije dolazi slobodar Pedro koji raspušta tajni logor i moralno osuđuje znanstvenike i Isabelu. Zatim pristiže general Fernandez, drugi vođa pobune, koji zadržava tajni logor i sukobljuje se s Pedrom da bi ga naposljetku dao utamničiti. U drugom činu novi diktator Ferna- ndez poražen je, on i njegova metresa Isabela očekuju dolazak buntovnika. Kad oslobođeni Pedro osuđuje suparnika, banu znanstvenici i predaju Fernandezu upaljač dogotovljene superbombe. U trećem i posljednjem činu vladar svijeta Fernandez pokraj Pedra okovanog na stijeni, i gotovo apatične Isabele, okruženog panikom sa sviju kontinenata, razmišlja vrijedi li uništiti svijet, koji ga se grozi, ili mu mogu navesti smisao da ga očuva.
Drama je praizvedena 1962. u HNK u Zagrebu.
BIOGRAFIJA:
Ivan Supek rođen je 1915. u Zagrebu. Studirao je u Zürichu, Parizu i Leipzigu, gdje je i doktorirao. Profesor je Sveučilišta u Zagrebu, rektor od 1968. do 1972., osnivač Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Hrvatske (prije jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti od 1991. do 1994. i od 1994. do 1997. Objavio je 11 romana i 17 drama.
ADRESA:
Ivan Supek, Rubetićeva 10, 10000 Zagreb