FARSA OD GVERE (Gospar Lukša i Pero Posro)
- tragična lakrdija -
TEMA: komični prikaz tragičnog zbivanja, sraz ljubavi i mržnje
BROJ LIKOVA: 2 muška
BROJ ČINOVA: jednočinka
MJESTO ZVIVANJA: dubrovačko šetalište Porporela
VRIJEME ZBIVANJA: 6.XII.1991.
KRATAK SADRŽAJ:
Na Porporeli u Dubrovniku, na sam dan najžešćeg bombardiranja, 6.XII.1991, gospar
LUKŠA, kapetan duge plovidbe u penziji, i njegov prijatelj iz davnih gimnazijskih dana,
PERO zvani POSRO, donedavno glavni dubrovački "oriđinal" i pijanac. Lukša,
muž pokojne gospođe Mare, već više od trideset godina ne razgovara s Perom,
davnašnjim zaručnikom iste pokojnice. S jedne strane može se reći da ova dvojica
staraca, tvrdoglavo ostajući na mjestu izloženom minama, prosvjeduju svojom krhkošću
protiv barbarskog nasrtaja na njihov Dubrovnik, ali, s druge strane, ni jedan od njih ne
želi uteći plašeći se da onaj drugi prije ne pogine i tako prvi dođe gore, k njihovoj
pokojnoj Mari.
Djelo je prvi put izvedeno 1992. godine u Kazalištu Marina Držića, u Dubrovniku.
IFIGENIJA
- alegorijska tragedija -
TEMA: grijeh identiteta u totalitarizmu
BROJ LIKOVA: 9 muških, 2 ženske i Zbor
BROJ ČINOVA: 5 činova (22 prizora)
MJESTO ZBIVANJA: totalitarna država, Artemidin hram
VRIJEME ZBIVANJA: današnje, tj. "grčko"
KRATAK SADRŽAJ:
Ifigenija je u totalitarnom tauridskom društvu i simbol i žrtva, i zatočenik i
doušnik. Ona se godinama bori za svoj pravi identitet, da bude samo ono što jest -
Agamemnonova kći. Iz Delfa stižu specijalni diverzanti Orest i Pilad, sa zadatkom da
pripomognu rušenju totalitarnog Toantova režima. Toant, pak, koji voli Ifigeniju
"kao da mu je kći", nudi joj dvije mogućnosti: prijestolje ili ulogu žrtve.
Ifigenija tvrdoglavo bira da bude ono što jest. Uz pomoć Krinona, upravitelja tajne
policije, Orest izvodi prevrat, a na mjesto tiranije dolazi delfijski "grčki
poredak", koji Ifigeniju odvodi k žrtveniku da svojom krvlju (navodne doušnice)
spere ped pučanstvom sve grijehe bivšega sistema.
Drama je objavljena u knjizi "Ifigenija, drame i maske", Izdavački centar
Rijeka, 1989.
GALERIJA
- tragikomedija -
TEMA: Primjeri egzistencije iz 20 st.
BROJ LIKOVA: 6 (5 muških i 1 ženski) BROJ ČINOVA: 4
MJESTO ZBIVANJA: pozornica istočnog svijeta, na rubu pameti VRIJEME ZBIVANJA: na kraju
smisla
GODINA NASTANKA DJELA: 1976.
KRATAK SADRŽAJ:
"Galeriju" čin.e četiri samostalne dramske priče: "EPP priča",
"Hipohon-dar", "Akviziter" i "Srećković". U "EPP
priči" monološki pleter čine tri lica - Diogen, Mačka i Pele -koji svoju sudhinu
vide i prikazuju u iskošenoj "EPP" perspektivi. To su sudbine tzv.
"marginalaca" s kraja društvenog besmisla.
U drugoj priči očituje se intimni, psihološki hesmisao, a u "Akviziteru"
očituje se hesmisao jednog ljuhavnog odnosa pod udarom općeg društvenog hesmisla. U
"Srečkoviću" se na smiješan način očituje he-smisao sudhine. Četri puta
ovdje je jednako - nula! (U metaforičkom smislu, dakako.)
"EPP" priču, kao samostalnu cjelinu, izvela je grupa studenata Akademije
dramske umjetnosti u Zagrehu 1976. godine.
GALOP - NEPRIJATELJ
- drama -
BROJ IKOVA: 1 ženski i 2 muška
BROJ CINOVA: dvije jednočinke
MJESTO ZBIVANJA: stan u potkrovlju (Galop) i stan rukovodioca (Neprijatelj)
VRIJEME ZBIVANJA: 1971./72. godina
GODINA NASTANKA DJELA: 1972.
KRATAK SADRŽAJ:
Dvije jednočinke Galop" i "Neprijatelj" dramsko su svjedočanstvo o gusenju tzv. Hrvatskog demokratskog proljeća 1971. godine. Povezuje ih lik Matije. U Galopu on je student koji pod dojmom svjetskih zbivanja '68., kada se mladostsvijeta svuda bunila protiv establishmenta, započinje život sa svojom Keti. U jeku sloma '71 . Matia doživljava ono što život u "normalnim društvima" donosi mnogo kasmje - rezignaciju.
U "Neprijatelju" isti je lik prikazan pred uhićenje u sceni s Ivanom, malo starijim pripadnikom iste generacije, koji je već prešao na onu drugu stranu stranu vlasti.
"Galop" je praizveden u Zagrebačkom kazalištu mladih 1976 godine, a premierno prikazan u Narodnom pozorištu u Sarajevu 1977. godine. Oba puta predstave su vrlo brzo skinute s repertoara. "Galop" i "Nepriatelj" nisu nikada zajedno prikazani kako ih je autor zamislio. Obe su jednočinke objavljene u knjizi "Ifigenija, drame i maske", Rijeka, 1989.
SINJORINA ESTERA
- komedija -
BROJ LIKOVA: 1 ženski
BROJ ČINOVA: 1
MJESTO ZBIVANJA: dubrovačka slastičarnica
VRIJEME ZBIVANJA: 60-e godine
GODINA NASTANKA DJELA: 1984.
KRATAK SADRŽAJ:
Sinjorina Estera smiješna ali nipošto afektirana usidjelica, u razgovoru sa slastičarom 'Tomom i mnogim drugim likovima što prolaze kroz slastičarnicu, komentira zbivana u gradu i državi, stalno ocekujući svog odavno iščezlog vjerenika, kapetana Nika. Na sceni, osim Estere, nema ni Tome, ni Nika, ni ikoga, što već priliči vremenu i prilikama o kojima je ovdje riječ.
Djelo je prvi put izvedeno u kazalištu Marina Držića u Dubrovniku 1985. godine. Pobjednik je Internacionalnog festivala monodrame 1986. u Zemunu.
POMET MARINA DRŽIĆA
-
TEMA: rekonstrukcija izgubljene Držićeve komedije Pomet, koja je bila prikazana u Dubrovniku 1548., a kojoj je sačuvani Dundo Maroje - drugi dio. Pometom je Držić, služeći se dramaturškim principom zrcala, izveo veliko moralno razodijevanje ondašnjeg društva, naročito oštro ismijavši dubrovačku vlast (vlastelu).
BROJ LIKOVA: 22 (16 muških, 6 ženskih)
BROJ ČINOVA: 5
MJESTO ZBIVANJA: Dubrovnik
VRIJEME ZBIVANJA: 1548. godine, o pokladama
KRATAK SADRŽAJ:
Komediju započinje negromant Dugi nos koji, progonjen od čarobnjaka konšinšinih (indokineskih), nakon 300 godina uzaludne potrage za Idealnim gradom u kojem je sačuvan poredak iz "zlatnog vremena", kada je vladao dobri starac Saturno, stiže napokon i u Dubrovnik. Nadajući se da je, na kraju, našao ono što ište. Negromant će Dubrovčanima prikazati komediju u kojoj će moći prepoznati sebe kao "prave ljude" za razliku od "ljudi-kameleona" koji dan današnji vladaju cijelim ostalim svijetom. Negromantovu "nadu" ironijski će, u trostruko zapletenoj radnji, "opravdati" knez dubrovački Dundo Maroje i sin mu Maro, koji se međusobno otimlju za hrpu zlatnika, Marova ljubovca Mande Krkaka, preobučena na mušku, koja će se zaručiti za Marovu zaručnicu Peru, Milica koja će se zaljubiti u Ondarda (alias Mandu) i s njom pobjeći u Rim, dok će Pomet biti glavni pokretač radnje, "vjertuoz čovjek" i "filozof in literaturis", koji drži konce intrige u svojim rukama.
Drama je objavljena u knjizi Pomet Marina Držića (rekonstrukcija), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2000.
BIOGRAFIJA:
Matko Sršen rođen je 1947. u Dubrovniku. Redatelj i dramturg, postavio je preko 40 drama, a njegove su drame izvođene u kazalištu, na radiju i televiziji. Neke od njih sakupljene su u knjizi Ifigenija, drame i maske (Rijeka, 1989.). Danas djeluje kao docent na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
ADRESA:
Matko Sršen, Đakovačka 24, 10000 Zagreb,
tel: 01/3638-980, e-mail: pomettrpeza@hotmail.com