IRENA LUKŠIĆ

GORKI I JA U KAVEZU S MAJMUNIMA

- komedija -

BROJ LIKOVA: 4 m + 4 ž
GODINA NASTANKA: 2002.

SADRŽAJ:
Gorki i ja u kavezu s majmunima slobodna je adaptacija pripovijetke Starica Daniila Harmsa. Radnja je locirana u 30-e godine 20. stoljeća, u vrijeme najžešćega staljinizma u Rusiji. Glavni junak je Daniil Harms, koji osvješćuje svoju nezavidnu egzistencijalnu situaciju kroz simboliku stana u kojemu živi – živi, naime, kao sustanar s još nekoliko ljudi. Jedan od stanara je i ekscentrična starica koja ga uhodi na svakom koraku te je on doživljava kao očitovanje represivnoga državnoga aparata. Jednoga dana, premoren, zaspi i sanja da je ubio staricu i oslobodio svoj egzistencijalni prostor. Kroz njegovu sobu tada slobodno prolaze ljudi koji mu nešto znače u životu – djevojka, ujak, susjed i susjedova kćer. Istodobno je i u mogućnosti pohoditi zemlju koja mu je prije bila nedostižan san – Ameriku. Međutim, kad se “izvrtilo” sve što ga okružuje u realnome svijetu, probudi se i shvati da je sve bio samo san te da maštu mora disciplinirati u skladu s postavkama socijalističkoga realizma, što ga je u to vrijeme glamurozno propagirao Maksim Gorki.
Komedija je sastavljena od fragmenata Harmsovih igrokaza, tema iz kratkih proza, karakterističnih sovjetskih parola, citata iz revolucionarne publicistike te motiva iz memoara Harmsove žene.


SJAJNA ZVIJEZDA ROVINJA

- drama -

TEMA: lik i djelo nepoznate hrvatske spisateljice
BROJ LIKOVA: 4 (1 muški i 3 ženska)
BROJ ČINOVA: 6
MJESTO ZBIVANJA: Geneva (Švicarska)
VRIJEME ZBIVANJA: početak 90-tih godina 20. stoljeća
GODINA NASTANKA DJELA: 1993.

KRATAK SADRŽAJ:
Povjesničarka književnosti odlazi u posjetu tajanstvenoj i sada zaboravljenoj hrvatskoj spisateljici Sidoniji Pollak-Wilson, koja je u razdoblju između dva rata igrala ključnu ulogu u hrvatskom književnom životu. U vlaku susreće ženu koja bježi od kuće i njih dvije, svaka sa svog aspekta, pristupaju otkrivanju enigme zvane Sidonija Pollak-Wilson.

Drama je praizvedena u ožujku 2000. godine na Dramskom programu Hrvatskoga radija.

 

BIOGRAFIJA:

Irena Lukšić rođena je 1953. u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je romane Konačište vlakopratnog osoblja, Zrcalo, Traženje žlice i Povratak slomljene strijele (2000). Pripovijetke je sabrala pod naslovima Sedam priča ili jedan život, Noći u bijelom satenu, Sjajna zvijezda Rovinja i Krvavi mjesec nad Pompejima. Piše TV- i radio-drame, a okušala se i u stvaralaštvu na Internetu (“beskrajni ruski roman” POMAH/Lenov). S ruskoga prevodi prozu i poeziju. U suatorstvu i samostalno uredila je nekoliko tematskih brojeva Književne smotre. Objavila je knjige: Nova ruska poezija, Soc-art, Jednostavna istina – ruska pripovijetka 20. stoljeća, Antologija ruske disidentske drame, Ruska emigrantska književna kritika i Ruska književnost u svemiru. Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima. Priredila je za tisak integralnu verziju Dnevnika Dragojle Jarnević i memoare Svi životi jedne ljubavi Irine Aleksander. Dva puta je studijski boravila u Rusiji, a sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih simpozija.

ADRESA:

Irena Lukšić, Bana Josipa Jelačića 14,
47 250 Duga Resa, tel. 047/844 177, mob. 091/574 8914,
e-mail: irena.luksic@ka.htnet.hr