KANARINAC

- radiodrama -
TEMA: provođenje robijaša vlakom iz jednog zatvora u drugi
BROJ LIKOVA: 8 (7 muških, 1 ženski), 4 glasa, 1 ptica
BROJ ČINOVA: nema ih
MJESTO ZBIVANJA: kupé putničkog vlaka u Jugoslaviji
VRIJEME ZBIVANJA: rane 60-e godine XX. stoljeća
GODINA NASTANKA DJELA: 1965.

KRATAK SADRŽAJ:
Kanarinac je radiodrama poetsko-satiričkoga ruha i alegorijsko-simbo- ličke poruke. Ona je zaključni dio Verigâ, trilogije robijanja. Radnja se odvija u kupeu vlaka kojim Čovjek koji bdije (policajac UDBE), sprovodi Gluhonijemog (političkog zatvorenika) iz otočkog konclogora u kazamat Tirangrada. Kanarinac, kojeg u krletci nosi Gospođica, svojim se pjevom protagonistički duhovito uključuje u razgovor, što iznimno iritira Čovjeka koji bdije i Čovjeka koji je uletio (letećeg, dežurnog policajca vlaka). Kompozicija vrvi od sočnih pizzicata, političke i psihološke društvene, gospodarske i ideologijske problematike crvenog totalitarizma 50-ih i 60-ih u Jugoslaviji.

Drama je dobila 1. nagradu žirija Radio Zagreba 1966., neobznanjena i neuručena “Gluhonijemom” – piscu robijašu.

SVETA MARIJA – MONTECASSINO HRVATA

- glagoljanje/neoskazanje -
TEMA: povijest i uloga zadarskih benediktinki u kulturi i umjetnosti Hrvata
BROJ LIKOVA: 13 (11 muških, 2 ženska)
BROJ ČINOVA: nema ih
MJESTO ZBIVANJA: Katedrala sv. Stošije u Zadru
VRIJEME ZBIVANJA: od 986. do 1970.
GODINA NASTANKA DJELA: 1970.

KRATAK SADRŽAJ:
Sveta Marija – Montecassino Hrvata je povijesni curriculum Samostana benediktinki u Zadru kroz punih devet stoljeća opstojnosti i djelovanja. Biografija Samostana od Krešimirovih vremena (utemeljila ga je njegova “sestra” Čika) do 1970. reflektira i svekoliku povijest Zadra u političkim peripetijama, umjetnosti i kulturi, s antologijskim izborom kamenih i pergamentskih dokumenata, književnosti i glazbe.

Drama je praizvedena 26. rujna 1970.

BIOGRAFIJA:

Joja Ricov rođen je u mjestu Kali (otok Ugljan kod Zadra) 25. ožujka 1929. Školovao se u Kalima, Zadru i Zagrebu. Profesor je slavistike, pjesnik, prevoditelj, književni i likovni kritičar, esejist, publicist i dra- mski pisac. Sudionik je antifašističkog otpora od srpnja 1943., zatočenik u nacističkom logoru Musapstan kraj Zadra 1944. Od srpnja 1959. do travnja 1961. zatočenik je u konclogoru “Grgur” do Golog otoka zbog “kontrarevolucionarne” poezije Marabunte (1956. godine). Umjetnički je savjetnik kazališta “Trebbo” T. Comella u Milanu (1962.-1963.), dopisni urednik milanskog periodika “D’Ars Agency” (1963.-1967.), urednik “Hrvatskog književnoga lista” i Zajednice samostalnih pisaca TIN (1968.-1969.), audio-rehabilitator u Centru SUVAG (1968.-1984.), lektor hrvatskoga i srpskog jezika i književnosti na Državnome i Katoličkom sveučilištu u Milanu od 1973. do 1975. Član je specijalističke ekipe stručnjaka Verbotonalnoga sustava P. Guberine, uveo je u Italiji VM i AVGS metodu za rehabilitaciju slušnooštećenih i učenje stranih jezika.

ADRESA:

Joja Ricov, Kopernikova 1, 10010 Zagreb, tel: 01/6678-282